Molitva je sastavni dio nastave katoličkog vjeronauka, što se temelji na Kurikulumu katoličkog vjeronauka koji je spominje na različitim mjestima. Posebno se može spomenuti:
OŠ KV B.1.3.
Učenik izražava svoju ljubav prema Bogu u zahvaljivanju, molitvi i pjesmi.
OŠ KV D.2.2.
Učenik opisuje crkvene blagdane, slavlja i njihovu važnost za život vjernika te prepoznaje i opisuje druge kršćanske motive u svome okruženju.
OŠ KV B.5.3.
Učenik objašnjava oblike, vrijeme i načine kršćanske molitve u poveznici s tijekom i ključnim vremenima liturgijske godine kako bi s razumijevanjem sudjelovao u slavljenju i molitvi.
Pojam ‘molitva’ se u Bibliji spominje 105 puta, u Katekizmu Katoličke Crkve nalazi se u 53 članaka, a u Youcatu, Katekizmu Katoličke Crkve za mlade dotiče ga 36 pitanja.
S obzirom na važnost toga dijela nastave, isplanirano je istraživanje o tome kako učenici doživljavaju molitvu.
U istraživanju u proljeće 2026. godine je sudjelovalo 233 učenika, uglavnom s područja Zagrebačke nadbiskupije.
Analiza rezultata istraživanja: Molitva u nastavi katoličkog vjeronauka
- Uzorak ispitanika
Istraživanje obuhvaća učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole, pri čemu su najbrojniji učenici 7. i 8. razreda. - Učestalost molitve
Većina učenika moli svaki dan (38,6%) ili nekoliko puta tjedno (41,6%), dok manji broj moli povremeno (mjesečno ili godišnje), vrlo rijetko ili nikada.
Zaključujemo kako je molitva u velikoj mjeri redovita praksa u životima učenika, što je onda dopunjeno i molitvom za vrijeme nastave katoličkog vjeronauka, u koju se uključuje 93% učenika. - Doživljaj i značenje molitve
Najčešći odgovori pokazuju da učenici molitvu doživljavaju kao: razgovor s Bogom, izraz zahvalnosti, način traženja pomoći ili izvor utjehe i mira. Manji broj ih navodi da ne osjećaju ništa posebno.
Kod emocionalnih doživljaja dominira mir, smirenost i zahvalnost. Molitva ima izraženu osobnu i emocionalnu dimenziju, uglavnom pozitivnu. - Poticaji i razlozi za molitvu
Učenici se najčešće mole kada im je teško, prije važnih događaja (testovi, ispiti) ili kada osjećaju zahvalnost. Dakle, posebno je prisutna u stresnim ili važnim životnim trenucima. - Način i oblik molitve
Najzastupljeniji oblici su naučene molitve (dominantno), molitva vlastitim riječima, molitva u tišini, a rjeđe čitanje Biblije ili molitva uz glazbu. Tradicionalni obrasci su i dalje dominantni, ali postoji otvorenost prema osobnijim oblicima molitve. - Obiteljski kontekst molitve
Dio učenika moli s članovima obitelji: 14% redovito, 31% ponekad. Najčešće mole s majkom, ocem, bakom ili djedom, te braćom i sestrama. - Prepreke molitvi
Najčešće poteškoće u molitvi su zaborav, nedostatak koncentracije, nedostatak mirnog prostora, nedostatak navike, nesigurnost („ne znam što reći“). Prepreke su uglavnom praktične i psihološke, a ne ideološke. - Najprihvaćeniji oblici molitve u nastavi
Pozitivno ocijenjeni: zajedničko izgovaranje poznatih molitvi, molitve povezane s blagdanima i svecima, molitva uz biblijski tekst (evanđelje), meditativna molitva. Manje prihvaćeni su izmjenična molitva i molitva koju vode učenici.
Rezultati istraživanja pokazuju da molitva zauzima važan i stabilan prostor u životu učenika. Najčešće je redovita i emocionalno pozitivno doživljena. Učenici molitvu povezuju s: mirom, zahvalnošću i traženjem pomoći. Na nastavi vjeronauka je pozitivno vrednovana, ali nudi prostor za veću raznolikost metoda.

