Molitva je sastavni dio nastave katoličkog vjeronauka, što se temelji na Kurikulumu katoličkog vjeronauka koji je spominje na različitim mjestima. Posebno se može spomenuti:
OŠ KV B.1.3.
Učenik izražava svoju ljubav prema Bogu u zahvaljivanju, molitvi i pjesmi.
OŠ KV D.2.2.
Učenik opisuje crkvene blagdane, slavlja i njihovu važnost za život vjernika te prepoznaje i opisuje druge kršćanske motive u svome okruženju.
OŠ KV B.5.3.
Učenik objašnjava oblike, vrijeme i načine kršćanske molitve u poveznici s tijekom i ključnim vremenima liturgijske godine kako bi s razumijevanjem sudjelovao u slavljenju i molitvi.
Pojam ‘molitva’ se u Bibliji spominje 105 puta, u Katekizmu Katoličke Crkve nalazi se u 53 članaka, a u Youcatu, Katekizmu Katoličke Crkve za mlade dotiče ga 36 pitanja.
S obzirom na važnost toga dijela nastave, isplanirano je istraživanje o tome kako učenici doživljavaju molitvu.

U istraživanju u proljeće 2026. godine je sudjelovalo 233 učenika, uglavnom s područja Zagrebačke nadbiskupije.

Analiza rezultata istraživanja: Molitva u nastavi katoličkog vjeronauka

1. Uzorak ispitanika
   Istraživanje obuhvaća učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole, pri čemu su najbrojniji učenici 7. i 8. razreda.
2. Učestalost molitve
   Većina učenika moli svaki dan (38,6%) ili nekoliko puta tjedno (41,6%), dok manji broj moli povremeno (mjesečno ili godišnje), vrlo rijetko ili nikada.
   Zaključujemo kako je molitva u velikoj mjeri redovita praksa u životima učenika, što je onda dopunjeno i molitvom za vrijeme nastave katoličkog vjeronauka, u koju se uključuje 93% učenika.
3. Doživljaj i značenje molitve
   Najčešći odgovori pokazuju da učenici molitvu doživljavaju kao: razgovor s Bogom, izraz zahvalnosti, način traženja pomoći ili izvor utjehe i mira. Manji broj ih navodi da ne osjećaju ništa posebno.
   Kod emocionalnih doživljaja dominira mir, smirenost i zahvalnost. Molitva ima izraženu osobnu i emocionalnu dimenziju, uglavnom pozitivnu.
4. Poticaji i razlozi za molitvu
   Učenici se najčešće mole kada im je teško, prije važnih događaja (testovi, ispiti) ili kada osjećaju zahvalnost. Dakle, posebno je prisutna u stresnim ili važnim životnim trenucima.
5. Način i oblik molitve
   Najzastupljeniji oblici su naučene molitve (dominantno), molitva vlastitim riječima, molitva u tišini, a rjeđe čitanje Biblije ili molitva uz glazbu. Tradicionalni obrasci su i dalje dominantni, ali postoji otvorenost prema osobnijim oblicima molitve.
6. Obiteljski kontekst molitve
   Dio učenika moli s članovima obitelji: 14% redovito, 31% ponekad. Najčešće mole s majkom, ocem, bakom ili djedom, te braćom i sestrama.
7. Prepreke molitvi
   Najčešće poteškoće u molitvi su zaborav, nedostatak koncentracije, nedostatak mirnog prostora, nedostatak navike, nesigurnost („ne znam što reći“). Prepreke su uglavnom praktične i psihološke, a ne ideološke.
8. Najprihvaćeniji oblici molitve u nastavi
   Pozitivno ocijenjeni: zajedničko izgovaranje poznatih molitvi, molitve povezane s blagdanima i svecima, molitva uz biblijski tekst (evanđelje), meditativna molitva. Manje prihvaćeni su izmjenična molitva i molitva koju vode učenici.

Rezultati istraživanja pokazuju da molitva zauzima važan i stabilan prostor u životu učenika. Najčešće je redovita i emocionalno pozitivno doživljena. Učenici molitvu povezuju s: mirom, zahvalnošću i traženjem pomoći. Na nastavi vjeronauka je pozitivno vrednovana, ali nudi prostor za veću raznolikost metoda.